Formula Feeding

Choosing how you feed your baby is a really important decision! If you want to consider formula feeding your baby, ask your midwife or other maternity carer for information to help you make an informed choice. The page links below provide information about infant formula. Each page begins with a short video followed by key messages in English and 9 other languages. More detailed information follows at the bottom of each page. You might like to start by watching the video on the page Understanding feeding choice before birth.

Ko e fili ko ia ki he founga fafanga ma‘a ho‘o pēpee´ ko ha faitu‘utu‘uni mātu‘aki mahu‘inga ia!

Ko e pā ko ia ‘a ho kili´ ki he kili ‘o ho‘o tama´ ‘oku kaunga lelei ia kiate kimoua fakatou‘osi ‘i ha fa‘ahinga taimi pē. ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga ‘aupito ‘eni ‘i he hili pē ‘o hono fā‘ele‘i´, ‘o tatau ai pē pe ‘oku fakahuhu pe ‘oku inu hu‘akau pēpē.

Te ke fiema‘u ha hina huhu mo e mata‘ihuhu ‘oku ‘i ai hano tāpuni, kola mo hano fo‘i ‘umosi. Te ke toe fiema‘u foki ha polosi fufulu hina huhu pea mo ha polosi fufulu mata‘ihina huhu, me‘a hiko (tongs), pea mo ha nāunau ke haka ai ‘eni (‘e fiema‘u ‘eni ki he fuofua māhina ‘e 6).

‘Oku sai pē ke ke fili ha hu‘akau pēpē ma‘a´ e fanga ki‘i pēpē toki fanau‘i´ (‘from birth‘) ‘a ia ‘e fe‘unga mo ho‘o sēniti´. ‘Oku ‘ikai ha fakamo‘oni tau‘atāina ia ke hā mei ai pe ko e hu‘akau pēpē mei´ he kautaha fē ‘oku lelei ange ma‘a ho‘o pēpee´.

‘Oku mahu‘inga ‘aupito ‘a hono fufulu pea mo hono haka ‘o e ngaahi nāunau fafanga ‘a e pēpee´. ‘Oku mahu‘inga foki ke ma‘a ‘a e nima´ ‘i he taimi ‘oku´ te ala ai ki he ngaahi nāunau fafanga´ pe teuteu‘i ai ‘a e hina huhu´.

‘Oku ‘ikai hao ‘a e hu‘akau pēpee´ ia mei´ hano ma‘u ‘e he siemu´. Tokanga‘i ‘a hono teuteu‘i mo hono tauhi ‘o e hu‘akau kuo ‘osi taa´ ke malu ma‘a ho‘o pēpee´.

‘E kau ‘a e ta‘u motu‘a ‘o ho‘o pēpee´, hono mamafa´, taimi ‘o e ‘aho´, lahi ‘o ‘ene ngaungaue´ pea mo e vave ‘o ‘ene tupu´ ki hono tu‘utu‘unia ‘o e lahi ‘o e hu‘akau ‘e fiema‘u ‘e ho‘o pēpee´.

‘I he taimi ‘oku fiekaia ai ‘a ho‘o pēpee´, ‘e ‘asi atu ‘a e ngaahi faka‘ilonga hangē ko e tua takai holo ‘a hono ngutu´, kaituhu pe fakamu‘omu‘angutu holo (fakaava hono ngutu´ pea tākalo takai holo hono fo‘i ‘ulu´). ‘E lava ke ‘asi mai ‘a e ngaahi faka‘ilonga ko eni´ ‘o tatau ai pē pe ‘oku kuikui pe ‘ā‘ā.

Ko e ngaahi founga te ke lava ‘o tala mei ai pe ‘oku fe‘unga ‘a e hu‘akau ‘oku ma‘u ‘e ho‘o pēpee´ ‘oku kau ki ai ‘eni: tupu ‘a hono sino´ mo hono mamafa´ ; toutou fetongi ‘o hono napikeni viku´; tu‘umama‘o ‘i he ‘aho kotoa pē.