Breastfeeding

Find out about preparing to breastfeed, the health benefits of breastfeeding, your baby's first feed and the hunger cues your pēpi may display. Each link takes you to a page beginning with a short video followed by key messages. You can select from 9 languages at the top of each page. 

Mother breastfeeding her baby in the kitchen

Copyright: Kidshealth

‘E hoko ‘a hono fakahuhu ‘ata‘atā pē ‘a ho‘o pēpee´ ‘i hono fuofua māhina ono´ pea mo hono hokohoko atu ‘eni hili ‘a ‘ene kamata kai me‘akai´ ‘o a‘u ki hono māhina 12 mo fakalaka hake ai´ ko e kamata lelei taha ia ki he ‘ene mo‘ui´.

‘Oku lahi faufaua ‘a e ‘aonga ‘o e hu‘ahuhu´ ki he mo‘ui lelei ‘a e pēpee´ mo koe foki.

Kimu‘a ‘i hono fā‘ele‘i ‘o ho‘o pēpee´, fekumi ke ke ‘ilo ‘i he lahi taha te ke ala lava´ felāve‘i mo e anga ‘o e fakahuhu´.

‘E hoko ‘a ho‘o ‘ō‘ōfaki ‘a ho‘o pēpee´ hili pē hono fā‘ele‘i´ ko ha fakanonga ki hono sino´, fakatotoka ‘a ‘ene mānava´ pea mo tokoni ke fakamāfana‘i ai ia. ‘E tokoni eni ke ongo‘i malu mo hao ai ‘a ho‘o pēpee´ pea mo kamata‘i ai ‘a ho‘o´ mo vāofi´.

Ko e fanga ki‘i pēpee´ ‘oku fakaenatula pē ‘a ‘enau fu‘u fiema‘u ia ‘e kinautolu ke nau huhu´. ‘I he taimi lahi ‘oku hā mai ‘i he fuofua houa´ pē ‘a e ngaahi faka‘ilonga kuo mateuteu ‘a ho‘o pēpee´ ia ‘a ‘au ke huhu, hangē ko e tuotua holo hono ngutu´, kaituhu pe fakamu‘omu‘angutu takai holo (fakaava hono ngutu´ pea tākalo takai holo hono fo‘i ‘ulu´). Kapau ‘e tukunoa‘i pē ia, ‘e nga‘unu atu pē ia ki ho huhu´ ‘o fakama‘u hono ngutu´ ki he mata‘ihuhu´ ‘iate ia pē.

Ko e tonu ko ia ‘o hono fakama‘u ‘o e ngutu ‘o pēpee´ ki he mata‘ihuhu´ ko e kī ia ki he fakahuhu lelei´.

‘I he taimi ‘oku fiekaia ai ‘a ho‘o pēpee´, ‘e ‘asi atu ‘a e ngaahi faka‘ilonga hangē ko e tua takai holo ‘a hono ngutu´, kaituhu pe fakamu‘omu‘angutu holo (fakaava hono ngutu´ pea tākalo takai holo hono fo‘i ‘ulu´). ‘E lava ke ‘asi mai ‘a e ngaahi faka‘ilonga ko eni´ ‘o tatau ai pē pe ‘oku kuikui pe ‘ā‘ā.

‘Oku fa‘a ‘aho 2-3 pea toki hifo ‘a ho hu‘ahuhu´, pea ‘oku toki fa‘a foki ‘a e mamafa ‘o e fanga ki‘i pēpee´ ki he mamafa na‘e fanau‘i mai ‘aki kinautolu´ hili ha ‘aho ‘e 10-14.

‘E hoko ‘a hono toutou fafanga ‘o pēpē ‘i he taimi pē ko ia ‘oku fiekaia ai´ ke fofonu ma‘u pē ai ho huhu´. Ko e founga eni ‘o e fakapapau‘i‘aki ‘e ho‘o pēpee´ ‘oku fe‘unga ma‘u pē ‘a e hu‘ahuhu ‘oku´ ne fiema‘u´. Ko e hu‘akau ko ia ‘oku´ ne kai´ ‘oku fakafo‘ou ma‘u pē ia ‘i he taimi kotoa pē ‘oku huhu ai´.

‘Oku ‘uhinga ‘eni ki hono tatau ‘o e hu‘ahuhu´ mei´ ho huhu´. Te ke fakahoko ‘eni kapau ‘oku´ mo māvahevahe mo ho‘o pēpee´ ‘i ha fa‘ahinga ‘uhinga pē.

‘Oku lava ke tauhi fakatolonga ‘a e hu‘ahuhu´. Manatu‘i ke ngāue‘aki ha hina kuo ‘osi haka ke tauhi ai ‘a e hu‘ahuhu´.